EU programi

Europska unija od 1991. pruža različite vrste pomoći Hrvatskoj kroz programe OBNOVA-Obnova lokalnog gospodarstva ratom pogođenih područja i drugih nerazvijenih regija Hrvatske-Potpora malom poduzetništvu, CARDS-Pomoć Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju,  PHARE-prvotno zamišljen za Poljsku i Mađarsku sada služi za ekonomsku pomoć zemljama kandidatima za ulazak u EU, ISPA-Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju, ponajviše vezan za okoliš i prometnu infrastrukturu, SAPARD-pretpristupni program za poljoprivredu i ruralni razvoj. Trenutno aktualan i najvažniji program je svakako IPA (Instrument for Pre-Accesion assistance), koji zamjenjuje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Uspostavljen je Uredbom Vijeća EU 1085/2006, a pokriva sedmogodišnje razdoblje od 2007. do 2013. u kojem je njegova vrijednost 11,468 milijardi eura.

IPA je program koji se sastoji od 5 komponenata i služi pripremi za strukturne fondove i kohezijski fond koje zemlja može koristiti kada postane punopravna članica Europske unije. IPA osigurava usmjerenu pretpristupnu financijsku pomoć zemljama kandidatima-Hrvatskoj, Turskoj, Makedoniji i Crnoj Gori i zemljama potencijalnim kandidatima-Albaniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu. Svrha takve financijske pomoći jest da pomogne navedenim zemljama provesti potrebne političke, gospodarske i institucionalne reforme u skladu sa standardima EU. Po svojoj prirodi IPA je višegodišnji instrument, ali se revidira na godišnjoj osnovi. Sredstva IPA-e usmjerena su u pet smjerova koji se nazivaju komponentama. Svaka komponenta pokriva jedno ili više područja javne politike:

-Komponenta 1.- Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija;
-Komponenta 2.-Prekogranična suradnja (zajednički prekogranični projekti koje izvode RH s jedne strane i prekogranične zemlje s druge strane); 
-Komponenta 3.- Regionalni razvoj (veliki projekti iz područja prometa i zaštite okoliša, te projekti koji promoviraju regionalnu konkurentnost i ujednačen regionalni razvoj);
-Komponenta 4.- Razvoj ljudskih potencijala;
-Komponenta 5.- Ruralni razvoj

Republika Hrvatska kao država kandidatkinja ima pravo koristiti svih pet komponenti unutar programa IPA, dok zemlje potencijalne kandidatkinje mogu koristiti samo prve dvije komponente. U tu svrhu, Hrvatska je, kao i druge države korisnice programa IPA izradila programske dokumente (sveukupni strateški okvir kao i operativne programe po pojedinim komponentama) kojima se s Europskom Komisijom utvrđuje namjena i način korištenja financijskih sredstava osiguranih u okviru programa IPA za pojedinu državu korisnicu programa.

Pretpristupni program IPA trebao bi pripremiti Republiku Hrvatsku za korištenje fondovima kohezijske politike (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond).

Specifičnost prekogranične suradnje je da predlagatelji projekta moraju biti neprofitne pravne osobe i moraju pripadati sljedećim kategorijama pravnih osoba: udruge, ustanove, gospodarske komore, tijela regionalne i lokalne vlasti, regionalne razvojne agencije, centri za istraživanje i razvoj, poljoprivredne udruge itd. Osim toga, prijavitelji projekta obavezni su sufinancirati projekt vlastitim sredstvima (15% potrebno osigurati u vlastitom proračunu), te imati barem jednog prekograničnog partnera. Prekogranični karakter projekta mora biti jasno vidljiv te se mora provoditi i imati pozitivan utjecaj s obje strane granice.

Agencija za regionalni razvoj RH provodi IPA IIb komponentu-prekogranična suradnja, odnosno 5 prekograničnih programa:

- tri programa prekogranične suradnje s državama nečlanicama EU: 1) IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina, 2) IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora te 3) IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija; te još u u transnacionalnim programima : Transnacionalni program Jugoistočna Europa (SEE) i Transnacionalni program Mediteran (MED).