Kako prepoznati živčani slom?

U svakodnevnoj komunikaciji čujemo izraz ‘živčani slom’. U prošlosti se pojam živčani slom često koristio za opisivanje različitih mentalnih poremećaja. Danas to više nije slučaj. Živčani slom danas se ne doživljava kao mentalni poremećaj, ali to ne znači da je to normalan i zdrav odgovor na stres s kojim se suočavamo.

Svi znamo da nam svakodnevne obveze brzo mogu postati prezahtjevne. Pritom ljudi imaju različite pragove tolerancije, koliko se možemo nositi s problemima, kamo možemo ići i koja je granica kada pokleknemo i kažemo da više ne možemo. Živčani slom ne znači da je netko ‘slab’ ili emocionalno labilan, već u tome da se jednostavno nagomila previše stresa u našem životu s kojima se više ne možemo nositi. Ne bojte se potražiti pomoć kad vam se ‘nakupi’ previše stvari.

Koji su znakovi živčanog sloma?

Znakovi živčanog sloma razlikuju se od osobe do osobe i ovise o uzroku. Također, ono što ljudi zapravo zamišljaju kao ‘živčani slom’ zapravo se razlikuje od kulture do kulture. Općenito se smatra kako živčani slom znači da osoba jednostavno više ne može normalno funkcionirati.

Često ljudi koji dožive živčani slom nisu u mogućnosti obavljati uobičajene zadatke, ići na posao, zakazivati ​​sastanke ili čak normalno jesti danima, tjednima, možda čak i mjesecima. Ritam sna je poremećen, može čak doći i do odbijanja higijenskih navika. Mnoga neobična ili nefunkcionalna ponašanja mogu se smatrati znakovima i simptomima živčanog sloma, uključujući sljedeće:

  • simptomi slični depresiji,
  • samoubilačke misli i sklonost samoozljeđivanju,
  • anksioznost popraćena visokim krvnim tlakom,
  • napetost mišića,
  • vrtoglavica,
  • želučani problemi
  • nesanica,
  • halucinacije,
  • ekstremne promjene raspoloženja ili neobjašnjivi napadi panike,
  • bol u prsima
  • Pretjerani strah, otežano disanje i mnogi drugi.

Uzroci živčanog sloma

Ako su simptomi živčanog sloma kod ljudi prilično slični, uzrok je drugačija priča. Stres je uvijek najčešći uzrok živčanog sloma, ali može biti uzrokovan vanjskim utjecajima kao što su: dugotrajna izloženost stresu na poslu, nedavni traumatični događaj kao što je smrt u obitelji, ozbiljni financijski problemi poput gubitka posla ili kuće i drugi faktori.

Kada posjetiti liječnika?

Često se osoba osjeća nemoćnom. Kad nije u stanju svakodnevno obavljati uobičajene zadatke, to može biti znak da je njezino mentalno stanje oslabljeno.

Ako primijetite znakove da je vaše mentalno stanje poremećeno, obratite se liječniku koji će vam pomoći u rješavanju tjelesnih simptoma i uputiti vas psihologu ili psihijatru. Dobro je što članovi obitelji i prijatelji također obraćaju pažnju na ponašanje i mentalno stanje voljene osobe, ali nažalost, činjenica je da neki ljudi vrlo dobro znaju sakriti svoje probleme.

Savjeti za samopomoć

Promjena navika može pomoći u sprečavanju mentalnih tegoba ili barem umanjiti njihovu učestalost i intenzitet. Redovita tjelovježba, upravljanje stresom na zabavan način, izbjegavanje droga, alkohola i drugih stimulansa, redoviti ciklus spavanja, razne tehnike opuštanja i na kraju, ako je potrebno, posjet terapeutu ili psihologu može pomoći.

Kao što smo već spomenuli, ljudi imaju različite granice tolerancije. Ovdje nema ‘pogrešnih’ ili ‘ispravnih’ granica. Dobro je poznavati sebe, znati kako funkcioniramo, a kad na početku osjetimo da nam je nešto previše opterećujuće, to i izražavamo. Naravno, svi znamo da određene životne prekretnice, dobre i loše, zaista iscrpljuju, pa se u takvim slučajevima nemojte ustručavati potražiti pomoć. Bio to član obitelji, prijatelj ili terapeut.

Back to top button