Kako smršaviti što brže i što učinkovitije?

Cilj mršavljenja redovitim vježbanjem je gubitak masnog tkiva i definiranje mišića. U potrazi za načinom što bržeg mršavljenja pojavili su se određeni mitovi zbog kojih žene koje se tjelovježbom odluče smršaviti prebrzo odustaju. Koji su mitovi istiniti, a koji ne?

1. Potrošnja kalorija prati se na monitoru kardio aparata

Brojevi koje čitamo na monitorima kardio opreme nisu točni. Uređaji računaju potrošnju kalorija samo prema unesenoj brzini i težini, a u neke možemo unijeti i podatke o starosti, visini. No, unatoč unosu podataka, uređaji ne mogu izmjeriti točnu potrošnju, jer se ne uzima u obzir ni postotak masnoće u tijelu vježbenika ni konstitucija.

Muškarac i žena iste dobi, iste tjelesne težine i iste visine ne mogu sagorijevati iste kalorije istom brzinom. Ako spomenuti muškarac ima, recimo, 18 posto tjelesne masti, a žena 38 posto tjelesne masnoće, muškarac će istodobno sagorjeti više kalorija.

2. Dizanje utega nije pogodno za žene koje ne žele biti ‘debele’

To nije istina. Svaka se žena u bodybuildingu morala naporno truditi kako bi dobila dovoljno mišićne mase i postala ‘bodybuilderica’. Žene u tijelu imaju mnogo manje testosterona od muškaraca.

Zbog hormona estrogena žene imaju veći postotak tjelesne masnoće i zato teže dobivaju mišićnu masu od muškaraca. Dizanje utega kod žena zapravo pomaže bržem sagorijevanju kalorija i postizanju boljeg tonusa mišića. Dakle – dizanje utega nije bolno i pomaže oblikovanju tijela!

3. Vaga ne pokazuje ništa manje kilograma … mršavljenje je neuspješno!

Ljudi se odlučuju za mršavljenje uglavnom kako bi vaga pokazala manje. Ako se odlučimo smršavjeti i redovito vježbati, mršavljenje odmah na početku je utopija prije nego bilo što drugo. Redovitim vježbanjem dobiva se mišićna masa koja isprva lagano povećava tjelesnu težinu.

Mnoge žene se uplaše početnog debljanja i prestanu vježbati, što je velika pogreška. Što više mišićne mase ima u tijelu, to tijelo troši više energije (mišići su veliki potrošač energije), a s vremenom se smanjuje i postotak masti u tijelu, a kilogrami također počinju opadati. Pravi kriterij tako bi trebale biti haljine, a ne vage.

4. Intenzivna vježba ‘podiže’ mišićnu masu

Trening nižeg intenziteta općenito je bolji jer predstavlja manje naprezanje zglobova, posebno onima koji nisu naviknuti na vježbu, prikladniji je niži intenzitet kako bi osoba koja vježba mogla pravilno izvoditi sve pokrete i kontrolirati funkciju mišića.

Međutim, nije istina da intenzivnije vježbanje troši mišićnu masu, a ne masnoće. Tijekom bilo koje vježbe tijelo prvo troši energiju koju dobiva iz ugljikohidrata, a kad iscrpi te zalihe, počinje koristiti energiju iz zaliha masti. Tijelo mišićnu masu počinje koristiti za energiju samo kada je previše intenzivnog vježbanja u skladu s mogućnostima pojedinca.

5. Nema napretka bez boli

Blagi bolovi u mišićima tijekom vježbanja sasvim su normalna pojava. Ipak, bol ne smije biti prejaka. Trening mora biti prilagođen sposobnostima pojedinca, a mišićima moramo omogućiti obnavljanje, što znači da moramo uzeti dovoljno vremena za odmor kako ne bi došlo do preopterećenja, jer tada ozljede najčešće mogu nastati.

Da bismo dobili mišićnu masu kao najvećeg potrošača energije u tijelu, preporučuje se ne istezati svaki dan isti mišić već ga odmarati.

Back to top button