Tajne napitka zvanog kava

Jedna od riječi koju ćete lako razumjeti, uz male varijacije, skoro u svim krajevima svijeta. Korijene  vuče iz Afrike, a u Europu i svijet krenula je preko Arabije. Sredinom sedamnaestog stoljeća počela je osvajati Europu te od tada je zauzela čvrsto drugo mjesto na listi najkonzumiranijih pića odmah iza vode.

U njezinim počecima kava se pila kao lijek. Svako zrno kave sadrži kofein, klorogenske kiseline, glikozide, polisaharide, lipide, trigonelin, aminokiseline, proteine i minerale (kalij, kalcij, magnezij, fosfor i sumpor). Količina kofeina u jednoj šalici kave može biti između 60 i 100 miligrama, ovisno o vrsti.

Ljudi piju kavu najviše zbog užitka, zbog njena stimulativnog djelovanja i zbog druženja.

Podjela kave je na dvije glavne vrste:

  • arabika – tradicionalna kava.
  • robusta – koja ima veću količinu kofeina u sjemenkama, lakše se uzgaja i služi kao jeftinija zamjena za arabiku. Zbog gorko kiselog okusa obično se ne pravi kava od čiste robuste, već se miješa s arabikom.

Priprema kave

Za pripravljanje dobre kave potrebno je mnogo vještina i umijeća.Samo će zdrava i kvalitetna zrna kave uz prženje poslužiti kao dobra osnova za pripremu ovog napitka. Postoje razne varijacije vezane uz način pripreme.

Uvriježena su tri načina:

  • Zalijevanjem kavinog praha kipućom vodom makon što se ona malo popržila.
  • Dodavanjem praha kave u vruću vodu i ukuhavanjem.
  • Ekstrakcijom uz pomoć vodene pare.

S vremenom, u pripremljenu kavu su se počeli dodavati razni dodaci. Najpopularniji su mlijeko, šlag, sladoled i whiskey.

Hrvati i kava

Dok ostatak svijeta kavu pije poprilično brzo, rekli bi s nogu, u Hrvatskoj i okolnim državama je pomalo drukčije. Naime, ovdje poziv na kavu može značiti i višesatno druženje. Puno puta uopće se ne konzumira kava, iako dogovor glasi „idemo na kavu”.

Iako Zapad preferira kavene napitke iz aparata, u ovom djelu Europe još se čvrsto drži do turskog spravljanja kave uz pomoć džezve. Ponekad kućna druženja završe i „čitanjem” sudbine iz taloga kave, soca, uz nezaobilazno ubadanje želje. Prva pržionica kave na Balkanu proradila je u Zagrebu, dobropoznati Franck, 1892. godine.

U ponudi caffe barova najčešće ćete naći kavu pripremljenu na sljedeće načine:

  • Espresso – uvriježeno trebao bi napuniti malu šalicu otprilike nešto manje od polovice. Najbolji je bez šećera jer se na taj način osjete svi okusi. Kratki espresso se naziva ristretto, a produženi lungo.
  • Caffè macchiato – macchiato na talijanskom znači mrlja, stoga bi ispravna preprema bila da se na  pripremljeni espresso nadoda se mala žlica kreme od mlijeka.
  • Bijela kava – razlikuje se caffè latte gdje se u veliku keramičku šalicu doda espresso i na kavu dolije mlijeko te latte macchiato gdje se prvo stavi mlijeko u staklenu čašu, a zatim se nadolije espresso na vrh.
  • Caffè Americano – na vruću vodu se nadoda jedan ili dva espressa, a servira se u veliku šalicu.

Zlatna pravila

Koja su četiri zlatna pravila?

  1. Nakon što otvorite kavu prebacite ju u hermetički zatvorenu posudu, kako hlapljenjem ne bi izgubila korisne antioksidanse.
  2. Ispijanje kave rano ujutro neće donijeti razbuđivanje, već na razinu energije utječu hormoni stresa koji su tada najaktivniji. Kako biste dobili energetski polet potaknut kavom, preporuka je ispijati ju između 10 i 12 sati.
  3. Pretjerano zaslađivanje kave neće Vam koristit. Izgubiti ćete njezin pravi okus i naštetiti zdravlju. Ako ne možete piti čistu crnu kavu onda barem ju minimalno zasladite.
  4. S vremenom pripremljena kava ispušta kiselost. To nije dobro za Vašu probavu i zubnu caklinu. Stoga nemojte odugovlačiti s ispijanjem šalice ovog napitka.

Svakodnevno se u svijetu popije milijardu i pol šalica toplog kofeinskog napitka. S vremena na vrijeme priuštite si dobru, kvalitetnu šalicu ovog napitka i ako ste u mogućnosti okušajte se u vlastitom mljevenju zrna te uživajte u njezinom opojnom mirisu. Za kraj zapamtite da se kava ne pije, već uživa!

Back to top button